Iz Instituta za javno zdravlje „Danu” je saopšteno da prema njihovom registru akutnog koronarnog sindroma u Crnoj Gori godišnje od infarkta miokarda i nestabilne angine pektoris obolijeva više od 1000 osoba.
Iz Instituta ističu da kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok umiranja i u svijetu i u Crnoj Gori. Prema prošlogodišnjem izvještaju Instituta za javno zdravlje, gotovo svaka druga osoba umire od bolesti srca i krvnih sudova, a svaka četvrta od kancera.
– U svijetu 31 odsto osoba umire od kardiovaskularnih bolesti. Više od 75 procenata umrlih od kardiovaskularnih bolesti u svijetu su osobe iz srednje razvijenih i nerazvijenih zemalja. Broj oboljelih od akutnog infarkta miokarda i nestabilne angine pektoris liječenih u opštim bolnicama u poslednjih pet godina ne pokazuje značajnije oscilacije. Kod oboljelih osoba uočava se visoka zastupljenost faktora rizika. Skoro svaka osoba ima prisutnu arterijsku hipertenziju i hiperholesterolemiju i fizički je neaktivna. Takođe, skoro svaka oboljela osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a svaka druga je pušač. Takođe, svaka druga bolesna osoba ima srodnike sa koronarnom bolešću srca. Svaka četvrta oboljela osoba ima dijabetes. Ovi podaci naglašavaju važnost promjene loših životnih navika i značaj uspješne regulacije arterijske hipertenzije, masnoća u krvi i dijabetesa – naveli su iz Instituta.
Oni su dodali da je u grupi kardiovaskularnih bolesti najzastupljenija ishemijska bolest srca.
– Akutni koronarni sindrom, odnosno akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris, najteži su oblik ishemijske bolesti srca. Kardiovaskularne bolesti se obično ispoljavaju u srednjem i starijem životnom dobu. Obolijevanju od kardiovaskularnih bolesti često prethodi više godina nezdravog načina života: pušenje, nezdrava ishrana i fizička neaktivnost, kao i prisustvo povišenih masnoća u krvi, povišenog krvnog pritiska i dijabetesa. Kardiovaskularne bolesti dovode do značajnog gubitka u kvalitetu života i prijevremenog umiranja. Medicinske studije su pokazale da se obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti može uspješno spriječiti. Pravilna ishrana i održavanje normalne tjelesne težine, redovna fizička aktivnost i suzdržavanje od konzumiranja duvanskih proizvoda mjere su kojima se u velikoj mjeri može smanjiti broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti – istakli su iz Instituta.
Prema njihovim podacima, u Crnoj Gori se dominantno umire i obolijeva od hroničnih nezaraznih bolesti – kardiovaskularnih bolesti, kancera, dijabetesa i respiratornih oboljenja.
– Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u strukturi ukupnog umiranja stanovništva Crne Gore udio hroničnih nezaraznih bolesti iznosi 80 odsto. Pored toga, prijevremeni mortalitet, prije navršene 60. godine, kao posljedica hroničnih nezaraznih bolesti, učestvuje sa 16 odsto u ukupnom mortalitetu od hroničnih nezaraznih bolesti – saopštili su iz Instituta.D.B.
Registar za karakteristike
Registar akutnog koronarnog sindroma Instituta za javno zdravlje Crne Gore od 2013. godine prikuplja podatke o oboljelima od akutnog infarkta miokarda i nestabilne angine pektoris.
– Podaci registra će u budućnosti doprinijeti boljem razumijevanju karakteristika obolijevanja u Crnoj Gori i time dati doprinos boljoj zdravstvenoj zaštiti. U posljednjih pet godina ne bilježi se porast broja oboljelih i umrlih od kardiovaskularnih bolesti u Crnoj Gori – naveli su iz Instituta.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.